Tu je kada se grlimo, ljubimo i volimo, kada se družimo ili kada radimo nešto tako jednostavno kao što je dijeljenje obroka s nekim.
Kažu da ljubav liječi sve rane, a kako pokazuje rad švedske istraživačice Kerstin Uvnäs Moberg – takav zaključak nije daleko od znanstvene stvarnosti. U pozadini svega nalazi se čudesan hormon oksitocin.
Oksitocin je prisutan tijekom cijeloga životnog ciklusa: luči se pri orgazmu i začeću, emocionalno povezuje partnere, uzrokuje kontrakcije maternice za vrijeme poroda, zbližava majku i dijete, a bez njega ne bi bilo ni dojenja.
Potaknuta vlastitim iskustvom kao majka četvero djece, dr. sc. Uvnäs Moberg osvijestila je kako je tijekom trudnoće, dojenja i u bliskom kontaktu sa svojom djecom iskusila stanje suprotno stresu s kojim se prije suočavala. Istraživanja koja je poslije provela na ženama za vrijeme dojenja pokazala su izravnu poveznicu između visokih razina oksitocina i osjećaja smirenosti, spokoja i bliskosti.
Posvetivši više od dva desetljeća istraživanja toj temi, dr. sc. Uvnäs Moberg otkrila je kako u ostvarivanju tog mira i povezanosti postoji jedan ključni biološki marker, a to je hormon oksitocin. U knjizi The Oxytocin Factor: Tapping the Hormone of Calm, Love and Healing sažeto je njezino istraživanje: zanimljivi dokazi i spekulacije o važnosti oksitocina u postizanju mira, bliskosti i iscjeljenja.
Oksitocin je na sasvim drugom kraju spektra od dobro poznatog adrenalina i mehanizma bori se ili bježi. I dok je taj obrambeni sklop višestruko istraživan, u znanstvenim se krugovima znatno manje pozornosti posvetilo onomu što se događa kada se odmaramo i opuštamo.
Kada se nakon stresne reakcije tijelo vraća u stanje opuštenog funkcioniranja, sve što je bilo u stanju pojačane aktivnosti usporava se, osim probave i spolnih funkcija koje se pojačavaju. Mišići se opuštaju, um usporava i iz probave apsorbiraju hranjive tvari. U stanju opuštenosti iscjeljujemo se i regeneriramo.
The Oxytocin Factor pojednostavnjenim znanstvenim jezikom pokazuje kako oksitocin ima vrlo složenu ulogu u našim tijelima i životima te je, osim s porodom i majčinstvom, povezan i s raznim društvenim ponašanjima, osjećajem smirenosti i tjelesnim procesima rasta, zacjeljivanja i iskorištavanja hranjivih tvari.
Da, oksitocin pomaže i bržem zacjeljivanju! Ako ste ikad posumnjali da ljubav liječi sve rane, čitajte dalje o nevjerojatnom hormonu oksitocinu.
Engleski istraživač Sir Henry Dale 1906. godine otkrio je supstancu koju proizvodi neurohipofiza, a koja može ubrzati porod. Nazvao ju je oksitocin – spojivši starogrčke riječi oxús (brzo) i tókos (porod). Poslije je otkrio da ona također sudjeluje u izlučivanju mlijeka.
Oksitocin potiče kontrakcije maternice uoči poroda i odgovoran je za refleks otpuštanja mlijeka tijekom dojenja. Snažan poticaj za oslobađanje oksitocina je sisanje bradavica, a nakon poroda još tjednima djeluje na vraćanje maternice u prvobitnu veličinu.
Iako se tradicionalno smatrao ženskim hormonom upravo zbog toga što je otkriven u kontekstu rađanja i dojenja, i tu je njegovo djelovanje najočitije, oksitocin je zastupljen kod muškaraca jednako kao i kod žena. Razlika je u tome što kod žena estrogen pojačava djelovanje oksitocina i produljuje ga.
Oksitocin ima ulogu u postizanju orgazma kod žena, a muškarce čini osjećajnijima i emotivno dostupnijima.
Oksitocin uvelike utječe na emocionalnu povezanost. Manjak oksitocina može se manifestirati u obliku otežanog zbližavanja s drugim ljudima. Primjerice, djeca s niskim oksitocinom igrat će se sama i neće im nedostajati prijatelji, dok su kao odrasli napeti i ne vole raditi u timu, teško ostvaruju bliski kontakt s drugima. Majke s manjkom oksitocina mogu imati problema s uspostavom dojenja i zbližavanjem s novorođenčetom.
Jedan od zagovornika oksitocina je Thierry Hertoghe, belgijski liječnik i stručnjak za hormonsku nadomjesnu terapiju. Hertoghe je tvrdio da mu se emocionalni život korjenito promijenio kada je u zreloj dobi počeo uzimati male količine oksitocina jer je prvi put uspio pronaći zadovoljstvo u međuljudskim odnosima.
Prvi pokus povezan s oksitocinom izveden je 1968. godine, i to na štakorima. Joseph Terkel i Jay Rosenblatt istraživali su utjecaj oksitocina na majčinsko ponašanje tako što su djevicama štakora ubrizgali krv uzetu od majki štakora unutar 48 sati od poroda. Djevice štakora počele su se ponašati poput majki, a Terkel i Rosenblatt zaključili su kako u krvi majki neposredno nakon poroda postoje hormoni koji utječu na majčinsko ponašanje. Formula je majčinske ljubavi, naravno, složenija od toga, ali radilo se o utjecaju oksitocina i prolaktina.
Proučavajući ljubav kroz interdisciplinarnu prizmu raznih znanosti i kulturologije, poznati francuski porodničar Michel Odent primijetio je da se oksitocin spominje bez obzira na vid ljubavi koji se razmatra, zbog čega je i prozvan „hormonom ljubavi“.
Više je istraživanja pokazalo izravnu ulogu koju oksitocin ima u reprodukciji. Znatne se količine izlučuju tijekom orgazma: kod muškaraca oslobođeni oksitocin stimulira kontrakcije prostate i sjemenih mjehurića, a kod žena kontrakcije maternice nakon klimaksa olakšavaju kretanje spermija prema jajašcu. Mjerene količine oksitocina u krvi nakon spolnog odnosa veće su kod žena nego kod muškaraca, a posebice kod žena koje su orgazam postigle više puta.
Oksitocin stimulira rast i cijeljenje rana. U pokusima koje je radila dr. sc. Uvnäs Moberg oksitocin je ubrzao cijeljenje rana i obnavljanje mukoznih membrana te je imao protuupalno djelovanje.
Djelovanje oksitocina na rast je višestruko: s jedne strane djeluje tako da pospješuje probavu i apsorpciju hranjivih tvari, a s druge strane ima sposobnost stimuliranja hormona rasta. Jednom kada se opustimo, počnemo se iscjeljivati.
Hormoni stresa i oksitocin obrnuto su proporcionalni: što su hormoni stresa viši, oksitocin je niži. Glad, hladnoća i manjak sna također snižavaju razinu oksitocina.
Pomognite si svakodnevnim ugodnim navikama koje će vas opustiti i dignuti u oksitocinski oblak. Plakanje primjerice otpušta hormone stresa, a grljenje povećava razinu oksitocina. Oksitocin se otpušta kod ugodnog dodira poput masaže, dok uživamo u jelu, tijekom vježbanja ili meditacije – ukratko, tijekom većine aktivnosti koje doprinose osjećaju ugode i uživanja u životu.
Izvori:
- Odent, Michel. Ljubav očima znanosti. Zagreb: Ostvarenje, 2000.
- Toljan, Sanja. Čudesna moć hormona. Zagreb: Intermed, 2015.
- Uvnäs Moberg, Kerstin. The Oxytocin Factor. London: Pinter & Martin Ltd., 2011.
- Waller, Pip. Holistička anatomija. Integrativan vodič kroz ljudsko tijelo. Zagreb: Planetopija, 2015.